Misli i mišljenje su psihološke funkcije koja nam omogućuju da putem misaonih operacija određujemo svojstva pojava i otkrivamo odnose među njima.[1] Mišljenje (ili tok mišljenja) je mentalni proces koji se odlikuje rasuđivanjem i zaključivanjem, odnosno shvatanjem uzročno-posledičnih veza između različitih pojmova.[2] Misao (odnosno sadržaj mišljenja) se redovno očitava u nekom sudu ili tvrdnji.[1] U filozofiji se obično pretpostavlja da su ljudi okarakterisani racionalnošću, a najočiglednije ispoljavanje racionalnosti … Continue reading Misao →

Misaone operacije su: analizasintezaapstrakcijakonkretizacija Analiza Analiza (grčki ανάλυση, iz starogrčkog glagola ἀναλύειν, analyein – rastvoriti) je proces "rastvaranja" koncepta, propozicije, misli, lingvističkog sistema, kao i bilo koje postavke, na "krajnje" ili jednostavnije sastavne delove. Zavisno od naučne grane se primenjuju različite analitičke metode.. Hemijska analiza, se recimo bavi, identifikovanjem hemijskih elemenata ili rastvora hemijskim ili fizičkim metodama. Pri tome … Continue reading Misaone operacije →

Um je vid intelekta i svjesnosti izražen kombinacijom misli, shvatanja, pamćenja, osjećaja, volje i mašte, uključujući sve nesvjesne kognitivne procese. Izraz je često korišten za misaone procese razuma. Um se očituje subjektivno kao tok svjesnosti. Teorije uma i njegove funkcije su brojne. Najranije zabilježene spekulacije daju Zarathuštra, Buda, Platon, Aristotel, Adi Šankara i drugi starogrčki, indijski, te kasnije islamski filozofi. Prednaučne teorije temeljene na teologiji su se koncentrirale na navodnom odnosu između uma i duše, naše nadprirodne, božanstvene ili bogom dane … Continue reading Um →

Pamćenje je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korišćenja informacija. Pamćenje je uvelike značajno za čoveka, za njegov razvoj i njegov identitet. Ono je u uskoj vezi s učenjem, mogli bismo reći da bez njega učenje ne bi imalo smisla jer je pamćenje mesto na kojem se čuvaju informacije, a ujedno je i proces unutar čovjeka koji obrađuje te … Continue reading Pamćenje →

Svijest (ijek.) ili svest (ek.), najmlađa (u filogenetskom smislu) i nasloženija psihička funkcija, koja se različito definiše: svijest obuhvata sve ono što postoji u datom trenutku u psihi čovjeka uz doživljavanje sebe i okoline kao i svjesnost i saznanje o postojanju sopstvene svijesti (self). Drugi definišu svijest kao sveukupnost psihičkog doživljavanja. Neurolozi razlikuju budnost kao kvantitativnu svijest, svijest u čistom obliku … Continue reading Svijest →